Skip to toolbar

Priručnik u radu s ranjivim skupinama i starijim osobama – najčešće bolesti starijih osoba, kako se korisnici nose s tim i koja je uloga volontera

Last modified date

Tijekom ovog priručnika željela bih započeti sa najčešćim bolestima koje obuhvataju starije korisnike, kako se korisnici nose sa tim i koja je naša uloga u svemu tome.

Veliki broj starijih korisnika se susreće sa staračkom nagluhosti, a to je gubitak sluha uzrokovan zbirnim utjecajem starosti na uho.

  • Više je izražena kod muškaraca nego kod žena
  • Otprilike 30-35% odraslih osoba u dobi od 65-75 godina ima nagluhost, a 40-50% osoba starijih od 75
  • Najprije zahvaća visoke frekvencije, a potom srednje, što npr. Znači da osoba teško čuje pjevanje ptice i zvonjavu telefona. U isto vrijeme osoba može jasno čuti niskofrekventne zvukove kao što je tutnjanje kamiona niz ulicu

-Sa ovakvim korisnicima treba imati strpljenje i volju, također lijep pristup.

Glaukom-zelenamrena– degenerativna bolest vidnog živca koju karakteriziraju:

  • Oštećenja vidnog živca s posljedičnim promjenama u vidnom polju
  • Povremeno ili trajno povišenje očnog tlaka
  • Glaukom se može razviti u bilo kojoj životnoj dobi ali je 6 puta češći kod ljudi starijih od 60 godina

Siva mrena je zamućenje koje se razvija u leći oka zbog denaturacije proteina leće

  • Kao posljedica trošenja leće tijekom vremena
  • Zbog uv zračenja
  • Dijabetesa

Karakteristike i tipovi starenja

Razlikujemo 4 najvažnija procesa starenja:

  1. Kronološko starenje- broj godina od čovjekovog rođenja
  2. Biološko starenje- fizičke promjene koje se događaju u tijelu
  3. Psihološko starenje- promjene koje se odnose na emocionalne procese, crte ličnosti
  4. Socijalno starenje – promjene koje se odvijaju u izmijenjenim ulogama unutar obitelji, društva i okoline

Bez obzira na starost osobama je najvažnija njihova funkcionalna sposobnost.

Posljedice padova i pomoć korisnicima

Padovi spadaju u skupinu najozbiljnijih problema u starosti. Padovi su samo simptomi poremećaja nastalog zbog starosti ili bolesti.

        Pomoć u prevenciji pada:

  • Promatranje stanja i procjena čimbenika rizika za pad
  • Uklanjanje vanjskih čimbenika rizika za pad
  • Osigurati sigurnu, korisniku prilagođenu okolinu
  • Obilaziti korisnika

Najčešća posljedica pada je strah od ponovnog pada.

Što se događa sa pamćenjem i učenjem tijekom procesa starenja?

Gubitak sposobnosti pamćenja očituje se u smanjenju sposobnosti usvajanja novih znanja, tj, pamćenja (potreban je veći broj ponavljanja)  i smanjenju sposobnosti prisjećanja i prepoznavanja ranije naučenih sadržaja.

Sposobnost učenja novog može se očuvati u ovom razdoblju života, ali cilj učenja mora biti jasan i gradivo mora biti zanimljivo. Učenje kod starijih osoba otežava:

  • Nedostatak motivacije
  • Smanjena brzina učenja
  • Poteškoće pamćenja

Učenje u starijoj dobi potpomaže proaktivno olakšanje tj. pojava kada stara znanja pomažu u stjecanju novih.

Tri osnovne skupine pothlađivanja:

1. Pothlađivanje  koje nastaje tijekom boravka u hladnoj vodi čija je temperatura niža od 21⁰C, 

2. Kronično pothlađivanje, koje se može dogoditi u inače zdravih osoba koje su dulje vrijeme  izložene hladnoći.

3. Gradsko ili urbano pothlađivanje, koje se u pravilu događa u bolesnih osoba, u onih starije životne dobi, u pothranjenih, onih koji piju alkoholna pića, uzimaju neke lijekove,…

Pri progresivnom snižavanju tjelesne temperature:

1. Smanjuje se funkcija mišića srca.

2.Rad srca se usporava, javljaju se poremećaji srčanog ritma.

3.U mozgu se smanjuje funkcija kontrolnog mehanizma regulacije topline tijela.

4.U slijedu se događaju smrtonosne komplikacije.

Što je potrebno učiniti?

  • Pothlađenog bolesnika prije svega treba utopliti – smjestiti ga u toplu prostoriju, pokriti dekama ili drugim pokrivačima, npr. od sintetičkog materijala, koji su dobri izolatori topline.
  • Temperaturu tijela treba postupno povisivati.
  • Zbog složenosti zbivanja i mogućih komplikacija, liječenje je moguće samo u bolničkim uvjetima i prema suvremenim principima liječenja takvih stanja.

Što se ne smije činiti?

  • Ne treba pothlađenu osobu grijati izvorom topline nanesene na tijelo, npr. grijaćim tijelom nanesenim na noge jer se ozljede udova mogu pogoršati.
  • Nikako ne treba brzo povisivati tjelesnu temperaturu: ni uranjanjem tijela u vruću vodenu kupku, ni tuširanjem vrućom vodom, niti grijanjem s vrućim pokrivačima. Dovođenje topline izvana dovodi do širenja krvnih žila tijela, što pogoršava cirkulaciju krvi u vitalnim organima i može dovesti do razvoja stanja šoka, s posljedičnom zloćudnom promjenom ritma klijetki srca i do smrtnog ishoda.

Toplinska iscrpljenost

•Najčešći je poremećaj, a nastaje dugotrajnom izloženošću visokoj temperaturi okoliša. Najosjetljivije su starije osobe, one s visokim krvnim tlakom i fizički aktivne. Često je predznak razvoju toplinskog udara.

Postupak

  • Spriječiti daljnju izloženost tijela utjecaju visoke temperature okoliša.
  • Osobu polegnuti, dati joj tekućine i soli.
  • Ako povraća, treba prekinuti s davanjem tekućine na usta i nastaviti infuziju fiziološke otopine u zdravstvenoj ustanovi.
  •  Ako se stanje pogoršava, simptomi traju dulje od jednoga sata ili je riječ o srčanom bolesniku, odmah zatražiti liječničku pomoć.

ZAŠTO STARI LJUDI MANJE SPAVAJU PO NOĆI?

1.            Sa starenjem mijenja se bioritam. Prirodno je da se starije osobe počnu brže umarati pa se događa da počnu ranije odlaziti na spavanje. Shodno tome i  bude se ranije što rezultira popodnevnim umorom i potrebom za popodnevnim drijemanjem. Drijemanje po danu, pak, ometa noćni san, jer navečer se osoba osjeća umorno ali ne dovoljno umorno da zaspe čvrsto i čvrsto spava.

2.            Osim ovoga, stariji su ljudi osjetljiviji na osjećaj boli, promjene temperature, buku, vizualne senzacije…I imaju lakši san tj. faze dubokog sna, sna bez snova traju kraće dok su duže faze lakog sna, sna pred buđenje, što je dokazano mjerenjima moždanih aktivnosti tijekom spavanja.

Kristina Stanković

admin